Kako san utječe na naše zdravlje

Skoro trećinu života provedemo spavajući. Iako uloga sna još nije u potpunosti jasna, san se svrstava među najvažnije ljudske potrebe. Bez dovoljno sna nemamo dovoljno energije na poslu, a ni kod kuće. Važne životne odluke teško donosimo ako smo neispavani i nervozni.
U nekim drevnim spisima – naprimjer Vedama, opisano je da čak i bogovi prebivaju u stanju dubokog transcendentalnog sna, stvarajući i uništavajući tisuće svjetova. U drevnoj grčkoj mitologiji Morfem je bog sna koji ljudima u snove šalje vizije, te može poprimiti bilo koji oblik. Kroz čitavu povijest, ne postoji narod koji nije imao razvijeno znanje ili barem priče vezane uz snove ili spavanje. Kroz snove se proricala budućnost i tumačila sadašnjost. Danas se spavanje razvilo u pravi luksuz. Tako danas spavamo u najudobnijim krevetima, pod najtoplijim pokrivačima u toplim sobama ispunjenim raznim mirisima. Nije teško zaključiti da čovjek itekako spavanju pridodaje veliku važnost. Ali zašto je san toliko bitan?

Što se događa prilikom spavanja

Kada odemo na spavanje snižava se temperatura tijela te se polako javlja pospanost. Potrošnja kisika opada za oko 8%, mišići i živci u tijelu se opuštaju. Zabluda je da se naš mozak prilikom spavanja odmara, naprotiv, on je itekako aktivan. Tijelo se odmara dok mozak procesuira razne informacije i iskustva prikupljena tijekom dana kao i neke podsvjesne sadržaje prikupljene tijekom našeg života. Pored meditacije, spavanje je jedan od blagoslova prirode koji nam omogućava da se očistimo od nagomilanog životnog stresa nakupljenog u našoj svijesti koji sprečava naš mentalni i spiritualni razvoj. Možemo reći da postom čistimo tijelo od nečistoća, dok zdravim snom i meditacijom čistimo svoj um.

Utjecaj sna na zdravlje

Tokom prošlog stoljeća provedena su brojna istraživanja utjecaja sna na zdravlje, i dobiveni su zanimljivi rezultati.
Naprimjer, 1999. napravljena je studija u kojoj je sudjelovalo 11 mladih i zdravih ljudi, a promatrane su funkcije endokrinih žlijezda i metabolizma.
Tijekom studije osobe su 16 noći uzastopce provele u jednoj klinici, te su kroz tri perioda spavale određen broj sati.
Tako su u prvom periodu spavale 8 sati, u drugom 3 – 5 sati, a u trećem 12 sati.
Pokazalo se da je upravo u drugom periodu njihov organizam bio najmanje otporan na stres, te je primijećen disbalans hormona.
Također, njihovo tijelo nije bilo u stanju da pravilno apsorbira ugljikohidrate kao ni da procesuira glukozu, što na kraju dovodi do povećane količine inzulina.
Kasnije je primijećeno da ako osoba dulje vremena provodi neispavana, odnosno ako ima loše navike spavanja, to može dovesti do raznih bolesti kao što su  depresija, šizofrenija, razni hormonalni poremećaji itd.

Dokazano je da san…

  • poboljšava pamćenje, kreativnost i koordinaciju

  • utječe na zdravlje srca

  • važan je za mršavljenje

  • jača intelektualne i fizičke sposobnosti

  • potiče ljepotu i dugovječnost

  • štiti od depresije

  • jača imunitet

Faze spavanja i stanja svijesti

Postoje tri osnovna stanja svijesti, a to su: budno stanje, sanjanje i spavanje bez snova. Ta tri stanja se međusobno izmjenjuju kroz naš svakodnevni život, a popraćena su Alfa, Beta, Theta i Delta moždanim valovima. Svaka osoba bez obzira na dob, spol ili religiju svakodnevno iskusi ova stanja svijesti. Moderna znanost podijelila ja spavanje na 4 stadija koje se ponavljaju 4 – 6 puta uzastopce tijekom noći, dok se sam proces sanjanja sastoji od dvije faze. To su REM i n-REM faza.

1. Prvi stadij se javlja kad legnemo na spavanje, tijelo se polako opušta i u mozgu se javljaju Alfa valovi.
Alfa i Beta valovi odgovaraju budnom stanju svijesti i inače se javljaju prilikom dnevne aktivnosti, kada smo opušteni ili radimo nešto kreativno. Ovaj stadij traje oko 10 minuta.

2. Kod drugog stadija tijelo se potpuno opušta te se u mozgu pojavljuju Theta valovi. Ovi valovi povezuju se sa sanjanjem, astralnim putovanjima i nadčulnim iskustvima.
Također se emitiraju prilikom duboke meditacije, a kod male djece se mogu pojaviti i prilikom budnog stanja svijesti. Um je aktivan ali ne ovisi o vanjskim podražajima. Ovo stanje traje oko 15 minuta.

3. Nakon ovoga započinje pravi duboki san tijekom kojeg se usporava disanje i otkucaji srca postaju lagani. Moždani valovi poprimaju dugu amplitudu i male frekvencije.
Te valove nazivamo Delta valovi. Krv se preusmjerava u mišiće i obnavljaju se tkiva i organi. U ovom stanju se javlja spavanje bez snova.
Spavanje bez snova djeluje jako okrepljujuće na organizam. Dokazano je da se u ovom stanju može direktno apsorbirati znanje.

4. U četvrtoj fazi više od 50% vremena mozgom prevladavaju delta valovi. Treća i četvrta faza još se nazivaju sporovalno spavanje (SWS).
Nakon otprilike 90 minuta spavanja prelazi se u prvu REM fazu. Kod ove faze dolazi do brzog pokretanja očiju po čemu je ona i dobila ime (Rapid eye movement).
Oči se pokreću zbog mentalnih slika koje mozak procesuira, a disanje i puls se također ubrzavaju. Ako nekoga probudimo usred REM faze bit će nam u stanju reći da je upravo nešto sanjao, a vjerojatno će se i moći sjetiti snova.
REM faza privlači posebno zanimanje znanosti i još se naziva paradoksalno spavanje, zbog toga što se u nepravilnim razmacima pojavljuju  alfa valovi kao kod budnog stanja svijesti.
Pretpostavlja se da svatko od nas ima oko 4 -6 REM faza tijekom spavanja.