VAŽNOST REKREACIJE I SPORTA

Iako većina ljudi toga nije svjesna, rekreacija je presudna za pojedinčevo fizičko i mentalno zdravlje. Zvuči kontradiktorno: pri nedostatku energije tijelo treba rekreaciju. Samo rekreacija ima pozitivan učinak na tijelo. No, zašto nam zapravo o tome svi govore?
Navest ćemo samo neke od pozitivnih učinaka rekreacije, koji su univerzalni, bez obzira na dob, spol ili sposobnosti. Ako niste redoviti rekreativac, naučit ćete značenje redovitog vježbanja i ono što možete dobiti s tim.
Kretanje je izvrstan alat u pobjeđivanju stresa. Sportski uspjesi povećavaju naše samopouzdanje i otpornost imunološkog sustava. Rekreacija, suprotno uvriježenom mišljenju, smanjuje šanse za nastanak ozljeda. Također smanjuje rizik od nastajanja osteoporoze. Rekreacija poboljšava funkcioniranje mozga, usporava proces starenja i oslobađa hormone sreće. Tko ne bi htio biti sretan?
Odaberite rekreaciju koja vam odgovara: kroz sport može upoznati nove ljude, ojačati postojeće društvene veze, ili možete uzeti potrebno vrijeme za sebe. Važno je da odaberete vježbu koja vam se sviđa i da tu aktivnost postupno nadograđujete. Kao i kod svake nove aktivnosti, početak je najteži. Nakon dva tjedna redovne, a ne nužno svakodnevne umjerene vježbe, vaše tijelo će samo osjećati pozitivne učinke i mogući otpor će biti prevaziđen.
Važno je da se ne odustaje. Nemojte miješati profesionalne sportove i vještine za rekreaciju. Ta je namijenjena prvenstveno za odmor i zabavu. Nađite si dakle aktivnosti koje vam se sviđaju, a možete ih izvoditi kroz cijelu godinu. Možda ste se zakleli na jedan sport, ili ih mijenjate u skladu s godišnjim dobima, vremenom, razdobljem, ili ste tek u potrazi onog pravog za sebe. Dok se pri tome zabavljate i krećete je to dobro za vaše tijelo i mentalno zdravlje.

Brojna su istraživanja dokazala vrijednost redovne fizičke aktivnosti kod čovjeka. Dokazano je da fizičke vježbe imaju ulogu u jačanju mišićne mase, utječu na očuvanje koštane mase, kao i zadržavanje spretnosti, što je važno za izbjegavanje prijeloma kao posljedice nespretnih padova. Isto tako, fizičke vježbe aerobnog oblika pozitivno djeluju na psihosomatski status, bez obzira na životnu dob. Redovna fizička aktivnost djeluje u smislu očuvanja i poboljšanja ventilacijske funkcije pluća tokom opterećenja. Aerobne fizičke aktivnosti kao biciklizam, plivanje, trčanje, jogging i hodanje čine niz pozitivnih rezultata na psihosomatski status organizma. Glavni fiziološki i metabolički rezultati takvih aktivnosti, uključuju porast količine eritrocita, povećanje protoka krvi, povećanje sadržaja miglobina i mitohondrija u mišićnim stanicama, te povećavaju enzimatsku aktivnost za aerobnu glikolizu. Te promjene omogućuju djelotvornije stvaranje ATP-a (adenozintrifosfata) za skeletni mišićni rad i olakšavaju dopremanje kisika u tkiva.

              

Kako vježbanje utječe na fizičko zdravlje?

Velik broj ljudi je zbog širenja sjedilačkog načina života i nedovoljno slobodnog vremena tjelesno neaktivan, bez obzira na to što je pozitivan utjecaj sporta i vježbanja na naše zdravlje već odavno dokazan. Tjelovježba je bitna za održavanje tjelesnog i duševnog zdravlja. Poznato je da tjelesne aktivnosti smanjuju razinu kolesterola, snižavaju krvni tlak, ublažavaju posljedice dijabetesa i reguliraju tjelesnu težinu. Vježbati se može na mnogo načina: od laganog trčanja, do žestokog postizanja kondicije. Međutim, bez obzira na vrstu, tjelovježba mora biti redovita. Njezina primjena odražava se na zdravlje tako što smanjuje masnoće u krvi, prevenira povišeni krvni tlak, smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara, jača pluća, jača imunitet…

 

Kako vježbanje utječe na mentalno zdravlje?

No, iako se o njoj rijetko govori, postoji i psihološka korist koja proizlazi iz sudjelovanja u tjelesnim aktivnostima. U psihološkom smislu, utjecaj fizičke aktivnosti je nešto drugačiji. Kroz tjelesnu aktivnost čovjek stvara osjećaj zadovoljstva i uz uočavanje postignutih rezultata povećava mu se i samopouzdanje. Također, tjelesna aktivnost oslobađa endorfin, hormon koji stvara osjećaj sreće i euforije. Istraživanja su pokazala da vježbanje čak može ublažiti simptome kliničke depresije te se preporučuje osobama koje pate od anksioznosti. U nekim slučajevima vježbanje djeluje kao antidepresiv. Neki od primjera aktivnosti za uspješnu borbu protiv depresije su šetnja, trčanje, bicikliranje, tenis, planinarenje i dizanje utega.

Bitno je zapamtiti da fizička aktivnost ima iznimne pozitivne zdravstvene utjecaje, ne samo za naše raspoloženje, već za cjelokupno zdravlje i za svakodnevno normalno i uravnoteženo psihofizičko funkcioniranje. Nikada nije kasno početi s nekakvom aktivnošću, ali je vrlo važno da je ona dio života svakog čovjeka.